RADIO BEOGRAD 202, 25.04.2013,MEDIJSKA VRTEŠKA, 14:40 (transkript razgovora)

 

GMO – Koja je garancija potrošačima da hrana koju jedu nije genetski modifikovana
Spiker: Želimo da znamo kako se veliki proizvođači štite od genetski modifikovane hrane. Zato sam pitala Mariju Mitković koja je tehnolog u kompaniji DON DON, koja je garancija  potrošačima da oni neće sresti u „Naše zrno“ proizvodima ništa genetski modifikovano?
MARIJA MITKOVIĆ: Neće se sresti nikako. Svaka sirovina koja ulazi u naš centralni magacin obavezno je praćena analizom kvaliteta i bezbednosti. Znači fizičko hemijskim analizama, analizama na bezbednost sirovine. Samim tim ukoliko je dokazano da je sirovina bezbedna i da su analize na kvalitet ispravne, i na fizičke i na hemijske parametre koje propisuje pravilnik o kvalitetu, uz kontrolisanu tehnologiju izrade.To je  garancija da gotov proizvod neće sadržati ništa što nije propisano u skladu sa pravilnikom i ništa što bi moglo da remeti zdravlje potrošača.
Spiker: To su analize koje rade vaši zaposleni?
MITKOVIĆ: Ne, to su analize koje rade naši dobavljači sirovina ili direktno proizvođači sirovina koje mi koristimo u proizvodnji. Oni su dužni da nam ostave ateste o ispravnosti tih svojih sirovina koje mi koristimo za dalju preradu u konačan gotov proizvod.
SPIKER: Da, a što se tiče tih nekih centralnih Srpskih laboratorija, imali smo nedavno ovu situaciju sa mlekom pa smo videli da mi ne znamo šta ko kontroliše. Jel postoji na nivou države neko ko to kontroliše?
MITKOVIĆ: Da, kako ne. Evo recimo konkretno mi imamo potpisan ugovor sa Jugoinspektom, to je akreditovana laboratorija. Takođe smo u sistemu primene HACCP  i ISO standarda. Imamo eksterne proverivače, odnosno ocenjivače koji svake godine ocenjuju i naravno u saradnji sa njima pravimo taj plan periodičnog ispitivanja ispravnosti proizvoda. Nekad to bude jednom mesečno, nekad bude jednom u dva meseca, ali u svakom slučaju redovno šaljemo naše proizvode u Jugoinspekt na analizu i tu se analiziraju kvalitet i bezbednost proizvoda. Ispituje se sadržaj na ostatke pesticida i tragovi teških metala i naravno ispituje se kvalitet proizvoda. Dobijemo analize i pravimo evidencije, znači kad se koji uzorak šalje na analizu i redovno se daju svojim redosledom i obično spajamo te analize o kvalitetu i zdravstvene bezbednosti naših gotovih proizvoda i obavezno se to povezuje sa analizama kvaliteta sirovina od kojih su ti proizvodi izrađeni. Pošto smo u HACCP sistemu i poštujemo  proceduru,  vrlo je  lako da se to dokumentuje.
SPIKER: Da li vam se desilo nekad da ste morali da povučete neku količinu proizvoda?
MITKOVIĆ: Ne.
SPIKER: Izgleda da smo imali više sreće nego pameti jer oni koji su nadležni da brinu o našoj ishrani, nekako se ponašaju kao da se sporazumi i dogovori mažu na hleb. Ipak najveći proizvođač hleba, kompanija DON DON ne samo da ima proizvode koji nisu od GMO sirovina, već proizvodi i domaći hleb. Marija Mitković je išla tim povodom i na razne obuke.
MITKOVIĆ : Odem tako na te obuke po Nemačkoj, po Belgiji i onda je meni bilo fascinantno kako to oni imaju proizvodnju domaćeg hleba, a recimo uopšte ne koriste aditive. Onda videla da je tu jako bitan taj kvalitet brašna i jako je bitno poštovanje tehnologije. Znači nećemo brze procese, nećemo da jurimo neke norme, hoćemo da to budu lagane kvasne fermentacije, tihe,  sa premesivanjem i naravno to smo isprobali kod nas u Pudracima i videli da to daje rezultate. Krenuli smo u implementaciju te tehnologije i sa tim sirovinama.
SPIKER : I kao što su nekad seljaci u zemlju stavljali svoje seme i brinuli šta se dalje sa njim dešavalo do trpeze, tako se ponašaju i u kompaniji DON DON. Imaju i sopstveni mlin.
MITKOVIĆ: Baš zahvaljujući sopstvenom mlinu uspeli smo da izbacimo na tržište hlebove bez aditiva. A zapravo šta je tu osnova? Osnova te proizvodnje bez aditiva jeste to što koristimo jako kvalitetno brašno. Moje kolege tehnolozi iz mlina svake godine prilikom otkupa pšenice rade analize  kvaliteta pšenice. Iz mnoštva sorti pšenice oni izdvajaju one koje su najkvalitetnije po  fizičko hemijskim i minerološkim karakteristikama. Primaju se samo one sorte za koje se nakon analize utvrdi da će se zasigurno njihovom meljavom dobiti kvalitetno brašno. I naravno kada je brašno kvalitetno tada je tehnološki proces stabilan,  dobija se proizvod dobre krupnoće, dobrog volumena što mi kažemo u praksi. Praktično taj proizvod je lepe boje, jako dobrog oblika i naravno ima dobru svežinu što je za potrošača najbitnije. Naše testo posle zamesa fermentiše jedan određen period u masi, mi to kažemo „odmara testo u masi“,  pa se posle toga premesuje, pa ponovo odmara, drugi put. Tek onda ide na završnu obradu ,peče se takođe u vrhunskim termouljanim pećima koje imamo. Mi smo industrijsku tehnologiju faktički prilagodili tim tradicionalnim tehnologijama kao što su bake naše nekad, umese testo uveče pa to prenoći , tek sutradan se peče. Uspeli smo, primenom kvalitetnog brašna i primenom dobrog tehnološkog postupka da napravimo dobar proizvod. Imamo i dosta kvalitetne mašine a imamo i veliki broj radnika. 70% naših domaćih hlebova se ručno izrađuje, što je velika prednost, jer je ruka-ruka tako da definitivno zahvaljujući toj ručnoj izradi dodatno se očuva  testo u toku procesa i sve to utiče posle na još bolji kvalitet.